Biotička motorička znanja su prirodni oblici kretanja koji nam omogućuju uspješno savladavanje prostora, prepreka i otpora te manipulaciju predmetima. Dobro usvojena biotička motorička znanja ne samo da omogućavaju uspješno obavljanje svakodnevnih životnih zadataka nego su i preduvjet za daljnji razvoj viših motoričkih vještina. Djeca koja su tjelesno aktivna i koja imaju dobro razvijena biotička znanja, bolje se nose sa svakodnevnim zadacima, komunikativnija su i snalažljivija.
Sva motorička znanja podložna su učenju i što prije krenemo raditi na njima, prije će ih djeca početi koristiti u svakodnevnim situacijama. Razvoj biotičkih motoričkih znanja odvija se postepeno. Djecu ne treba prisiljavati na rad. Više ćete dobiti radom kroz igru i zabavne aktivnosti.
Primjeri biotičnih motoričkih znanja
1. Hodanje, trčanje i skakanje (savladavanje prostora)
Hodanje je osnovni način kretanja. U početku sva djeca kreću se geganjem (hodanje po široj oslonačnoj površini). Krajem treće godine pokreti ruku i nogu postaju koordinirani pa samim time nestaje i geganje.
Trčanje je baš poput hodanja, osnovni način čovjekovog kretanja. Trčanje se kod djece usvaja i usavršava kroz različite igre (lovica, štafete i sl.). Ne moram ni naglašavati koliko je trčanje važno i korisno za razvoj djece.
Djeca počinju skakati tek s otprilike tri godine i to prvo sunožno. Za djecu predškolske dobi važno je da skaču što pravilnije kako se ne bi stvorili problemi s učenjem kompleksnijih motoričkih vještinai.
2. Puzanje i provlačenje (savladavanje prepreka)
Sa sigurnošću mogu reći da su puzanje i provlačenje omiljeni načini kretanja djece predškolske dobi. Puzanje i provlačenje pozitivno utječu na razvoj svih mišićnih skupina a djeca ih mogu izvoditi na različite načine.
3. Dizanje, nošenje, potiskivanje i vučenje (savladavanje otpora)
Dizanje i nošenje pozitivno utječe na razvoj mišića ali i na pravilnu posturu tijela. Međutim, zbog specifičnosti opterećenja, nije preporučljivo za djecu mlađu od 4 godine.
Potiskivanje i vučenje aktivira cijelo tijelo te je vrlo korisna aktivnost za djecu. Međutim, navedene aktivnosti dosta su i naporne za djecu predškolske dobi pa treba biti vrlo oprezan u provedbi.
5. Bacanje, hvatanje i gađanje (manipulacija predmetima)
U početku djeca prvo bacaju cijelim tijelo. Kasnije, kako rastu, pokret se lokalizira samo na pokrete ruku. Prilikom bacanja trebali bi koristiti i lijevu i desnu ruku, bez obzira na to je li dijete lijevak ili dešnjak.
Hvatanje zahtijeva veću koordinaciju od bacanja pa s tim djeca imaju i više problema.
Gađanje je najzahtjevnija motorička aktivnost (od navedenih). Upravo je to razlog zašto ju djeca usavršavaju tek s otprilike 4 godine.
Zaključno
Dijete do pete godine trebalo bi usvojiti i usavršiti biotička motorička znanja. Tek nakon što su ona usvojena, možemo krenuti s učenjem viših/kompleksnih motoričkih znanja i vještina.
