Procjena motoričkih vještina djece – Challenge
Što je Challenge? Challenge je opservacijski mjerni instrument koji se koristi kao procjena viših motoričkih vještina djece. Sastoji se od 25 zadataka. Obuhvaća vještine koje se smatraju važnima za djecu…
Razvoj motorike kod djece s oštećenjem vida
Oštećenje vida i motorika Oštećenje vida dijeli se na sljepoću i slabovidnost. Pod pojmom sljepoće podrazumijeva se potpuni gubitak vida i osjeta svjetla ili potpuni gubitak vida uz posjedovanje osjeta…
Važnost igre u djetinjstvu
Važnost igre Važnost igre velika je iz nekoliko razloga. Igranjem djeca zadovoljavaju većinu svojih potreba. Ona utječe na razvoj kreativnosti te motoričkih, funkcionalnih i kognitivnih sposobnosti. Možemo utjecati i na
Program ''Budi svoj super heroj''
Program ''Budi svoj superheroj''
Saznaj višeProgram u bazenu – Halliwick
Program u bazenu – Halliwick
Saznaj višeProcjena motoričkih vještina djece
Procjena motoričkih vještina djece
Saznaj višeProgram ''Glazbena radionica''
Program ''Glazbena radionica''
Saznaj višeMultidisciplinarni pristup u radu s djecom
Suvremeni pristup u radu s djecom s teškoćama u razvoju ogleda se upravo u potrebi za individualizacijom programa kao i upotrebom multidisciplinarnog pristupa. Multidisciplinarni pristup podrazumijeva uključivanje više različitih stručnjaka u rad. Konkretno, kada govorimo o rehabilitaciji ili habitaciji djece s teškoćama u razvoju, različiti stručnjaci bili bi: fizioterapeut, kineziterapeut, rehabilitator, muzikoterapeut, logoped, itd. Sastav tima ovisi naravno o potrebama svakog djeteta. Također, neizostavan član tima je i obitelj djeteta. Izuzetno je važno da se obitelj uključi kao ravnopravan partner u cijelom tom procesu. Već svi znamo da dijete ne možemo gledati kroz samo jedan segment njegovog razvoja. U obzir uvijek moramo uzimati sve segmente razvoja što daje dodatnu važnost multidisciplinarom pristupu. Multidisciplinaran pristup od neizmjerne je važnosti za cjelokupni razvoj djeteta. Svatko od nas stručnjak je za određeno područje a jedino zajedničkim snagama možemo doprinijeti boljitku djeteta. Svaki stručnjak sa svog područja utječe na određeni segment razvoja. Ono što je zadatak baš svakog stručnjaka jest edukacija obitelji kao najvažnijeg člana tima. Budući da naše programe provode kineziterapuet i edukacijski rehabilitator, iz iskustva možemo reći da se multidisciplinarni pristup pokazao najboljim u radu s djecom s teškoćama u razvoju. Kroz kombinaciju stručnjaka, pružamo djeci adekvatnu podršku u gotovo svim segmentima razvoja. Naše su aktivnosti usmjerene na motorički razvoj, kognitivni razvoj, sociološke kompetencije te emocionalnu regulaciju. Iako još nemamo logopeda u timu, nikako ne zapostavljamo niti segment komunikacije koja je izrazito važna za razvoj socioloških kompetencija svakog djeteta. Stoga ako primjećujete poteškoće u određenom segmentu razvoja vašeg djeteta, obratite nam se s povjerenjem. Više o našim uslugama možete saznati na https://mozes-ti-to.com/usluge/
Senzomotorički razvoj djece s teškoćama u razvoju
Jeste li se ikada zapitali na koji način doživljavamo svijet oko sebe? Ako niste, svejedno ćemo vam objasniti. ?Dakle, svijet doživljavamo kroz naših sedam osjetila, odnosno sedam sustava koji nam omogućuju skladno funkcioniranje. Prvih sedam godina života izuzetno je važno za senzomotorički razvoj. Sada ćemo objasniti i zašto. 1. Vizualni sustav Vizualni sustav izvor je informacija o kretanju. On je također važan za motoričko planiranje kao i anticipaciju (predviđanje budućih događaja). Usko je povezan s vestibularnim sustavom a uvelike nam pomaže pri održavanju ravnoteže.Prirodno svjetlo i pastelne boje djeluju umirujuće na nas, dok jaka svjetlost i uljne boje djeluju stimulirajuće.Vizualni sustav nam omogućuje: oštrinu (fokusiranje očiju), okulomotoriku (praćenje objekta u pokretu), koordinaciju oko – ruka (hvatanje lopte) te vizualnu percepciju (prepoznavanje lica i emocija). 2. Auditivni sustav Zadaća auditivnog sustava je pretvorba zvučnih podražaja u osjetnu percepciju. On nam omogućuje svjesno i nesvjesno slušanje, pridonosi orijentaciji u prostoru, neophodan je za razvoj govora te pomaže pri razvoju koncentracije.Spori i ritmični zvukovi na nas djeluju umirujuće, dok nagli i glasni zvukovi djeluju stimulirajuće. 3. Olfaktorni sustav Receptori koji su smješteni u nazalnim strukturama omogućuju nam da razlikujemo različite mirise. Pojedine mirise često vezujemo uz određene događaje te oni nerijetko izazivaju snažne emocije (primjerice miris Božićnih kolača izaziva pozitivne emocije).Slatki mirisi (npr. vanilija) djeluju umirujuće, dok miris peperminta ili citrusa djeluje stimulirajuće. Međutim, važno je naglasiti da različiti mirisi mogu različito djelovati na čovjeka/dijete. 4. Gustativni sustav Receptori na jeziku omogućuju nam da razlikujemo različite okuse (slatko, slano, gorko, kiselo i ljuto). Ali isto tako, omogućuju nam da razlikujemo teksture (meko, tvrdo, hrapavo, glatko, ljepljivo i sl.)Topla i slatka hrana umiruje, dok hrskava, hladna i kisela hrana djeluje stimulirajuće.Također, aktivnosti poput puhanja mjehurića, sisanja slamke (tetrapak sa sokom) i žvakanja djeluju umirujuće. 5. Taktilni sustav Receptori u koži šalju mozgu informacije o dodiru, boli, pritisku i temperaturi. U ustima i na šakama imamo najviše taktilnih receptora. Taktilni sustav djeluje kao naš obrambeni sustav (znamo da je nešto vruće ili oštro pa nećemo dirati), te pomaže u orijentaciji (znamo gdje nas je nešto dotaknulo te kakva je vrsta dodira bila).Snažan i dubok pritisak te topao i nježan dodir djeluju umirujuće, dok blag, hladan i grub dodir djeluju stimulirajuće. 6. Proprioceptivni sustav Receptori u našim zglobovima, mišićima i tetivama percipiraju različita skraćenja kao i istezanja u tijelu. Daju nam informacije o kretanjima zglobova kao i tijela, informacije o opsegu, snazi i trajanju pokreta te informacije o tonusu mišića kao i o položaju dijelova tijela u prostoru. Proprioceptivni sustav zajedno s vestibularnim sustavom upravlja mišićnim tonusom, kontrolira držanje tijela te nam pomaže u stvaranju predodžbe o vlastitom tijelu u prostoru. On nam omogućuje da izvodimo pokrete bez da gledamo u dio tijela koji pokrećemo. 7. Vestibularni sustav Sastavljen je od struktura smještenih u unutarnjem uhu. Daje nam informacije o položaju i kretanju u prostoru. Vestibularni sustav usko je povezan s proprioceptivnim i taktilnim sustavom te je ključan kako bi uspješno koristili vlastito tijelo. Odgovoran je za orijentaciju u prostoru, održavanje ravnoteže, kontrolu mišićnog tonusa te stabilizaciju očiju za vrijeme pokreta glavom.Linearni pokreti (naprijed – nazad) djeluju umirujuće, dok kružni pokreti djeluju stimulirajuće. Važnost pravovremenog rada Kada svi sustavi funkcioniraju uravnoteženo, senzomotorički razvoj odvija se po planu. Drugom riječima, pokreti su tečni, učenje je lako a ponašanje i emocije su pozitivne. Međutim, neravnoteža ili zaostajanje za razvojem u bilo kojem segmentu/sustavu, dovest će do neravnoteže u ostalim sustavima te do nezadovoljstva i negativnih emocija kao i nepoželjnih oblika ponašanja. Budući da se kognitivno i socijalno funkcioniranje zasniva na senzomotoričkoj obradi, dijete koje ima dobru senzomotoričku obradu lakše će usvajati i usavršavati više kognitivne vještine te socijalne vještine. Stoga je potrebno dijete izlagati što većem broju podražaja kako bi mu pružili veće šanse za učenje te pospješili njegov senzomotorički razvoj. Naravno, potrebno je pratiti i stanje u kojem se dijete nalazi pa ako je primjerice uzrujano, pružit ćete mu podražaje koji su umirujući (boravak na ljuljački ili u hrpi jastuka, duboki pritisak na ekstremitete, smanjit ćete intenzitet svjetla, pustiti laganu glazbu i sl.). Kako to mi radimo? Iako smo u Možeš ti to specijalizirani za motorički razvoje djece, aktivnosti koje provodimo usmjerene su ne samo na motorički nego i na senzomotorički razvoj djece. Jedan termin našeg programa sastoji se od:1. zagrijavanja (grupne igre lovice ili skrivača, pjesmice s pokretom i sl.),2. glavnog dijela koji uključuje vestibularnu stimulaciju (zadaci poput skakanja i kretanja na pilates ili kikiriki lopti, kotrljanja po strunjači, preskakanja prepreka i oponašanja životinjskih kretnji), propriocepciju (prenošenje različitih rekvizita i guranje pilates lopte), rad na ravnoteži (stajanje na balans ploči, kretanje po balans jastucima, hodanje po različitim gredama) i rad na koordinaciji oko – ruka (bacanje i hvatanje lopte, gađanje koša ili gola i sl.),3. završnog dijela koji podrazumijeva rad na finoj motorici (taktilne ploče, crtanje, rad s plastelinom te edukacijsko rehabilitacijske aktivnosti poput otvaranja i zatvaranja boce, vezanje vezica, provlačenja užeta kroz rupe i sl.) te opuštajuće aktivnosti (aktivnosti s pjesmicama, igre s didaktičkim igračkama, različita istezanja i sl.).
Biotička motorička znanja
Biotička motorička znanja su prirodni oblici kretanja koji nam omogućuju uspješno savladavanje prostora, prepreka i otpora te manipulaciju predmetima. Dobro usvojena biotička motorička znanja ne samo da omogućavaju uspješno obavljanje svakodnevnih životnih zadataka…
Pedagoške kompetencije
Pedagoške kompetencije su sve one kvalitete koje nam omogućuju uspješno i kvalitetno poučavanje. Od cijelog niza kompetencija koje imamo kao stručnjaci, upravo su pedagoške kompetencije najvažnije. Uvažavanje, slušanje, razumijevanje i prilagodba od ključne…
Individualna kineziterapija
Pod pojmom individualna kineziterapija smatramo organiziran i kontroliran program vježbanja. Program je maksimalno prilagođen mogućnostima i potrebama svakog pojedinog djeteta. Ciljevi individualne kineziterapije razlikuju se od djeteta do djeteta. No, svi su usmjereni…
Multidisciplinarni pristup u radu s djecom
Suvremeni pristup u radu s djecom s teškoćama u razvoju ogleda se upravo u potrebi za individualizacijom programa kao i upotrebom multidisciplinarnog pristupa. Multidisciplinarni pristup podrazumijeva uključivanje više različitih stručnjaka u rad. Konkretno, kada govorimo o rehabilitaciji ili habitaciji djece s teškoćama u razvoju, različiti stručnjaci bili bi: fizioterapeut, kineziterapeut, rehabilitator, muzikoterapeut, logoped, itd. Sastav tima ovisi naravno o potrebama svakog djeteta. Također, neizostavan član tima je i obitelj djeteta. Izuzetno je važno da se obitelj uključi kao ravnopravan partner u cijelom tom procesu. Već svi znamo da dijete ne možemo gledati kroz samo jedan segment njegovog razvoja. U obzir uvijek moramo uzimati sve segmente razvoja što daje dodatnu važnost multidisciplinarom pristupu. Multidisciplinaran pristup od neizmjerne je važnosti za cjelokupni razvoj djeteta. Svatko od nas stručnjak je za određeno područje a jedino zajedničkim snagama možemo doprinijeti boljitku djeteta. Svaki stručnjak sa svog područja utječe na određeni segment razvoja. Ono što je zadatak baš svakog stručnjaka jest edukacija obitelji kao najvažnijeg člana tima. Budući da naše programe provode kineziterapuet i edukacijski rehabilitator, iz iskustva možemo reći da se multidisciplinarni pristup pokazao najboljim u radu s djecom s teškoćama u razvoju. Kroz kombinaciju stručnjaka, pružamo djeci adekvatnu podršku u gotovo svim segmentima razvoja. Naše su aktivnosti usmjerene na motorički razvoj, kognitivni razvoj, sociološke kompetencije te emocionalnu regulaciju. Iako još nemamo logopeda u timu, nikako ne zapostavljamo niti segment komunikacije koja je izrazito važna za razvoj socioloških kompetencija svakog djeteta. Stoga ako primjećujete poteškoće u određenom segmentu razvoja vašeg djeteta, obratite nam se s povjerenjem. Više o našim uslugama možete saznati na https://mozes-ti-to.com/usluge/
Senzomotorički razvoj djece s teškoćama u razvoju
Jeste li se ikada zapitali na koji način doživljavamo svijet oko sebe? Ako niste, svejedno ćemo vam objasniti. ?Dakle, svijet doživljavamo kroz naših sedam osjetila, odnosno sedam sustava koji nam omogućuju skladno funkcioniranje. Prvih sedam godina života izuzetno je važno za senzomotorički razvoj. Sada ćemo objasniti i zašto. 1. Vizualni sustav Vizualni sustav izvor je informacija o kretanju. On je također važan za motoričko planiranje kao i anticipaciju (predviđanje budućih događaja). Usko je povezan s vestibularnim sustavom a uvelike nam pomaže pri održavanju ravnoteže.Prirodno svjetlo i pastelne boje djeluju umirujuće na nas, dok jaka svjetlost i uljne boje djeluju stimulirajuće.Vizualni sustav nam omogućuje: oštrinu (fokusiranje očiju), okulomotoriku (praćenje objekta u pokretu), koordinaciju oko – ruka (hvatanje lopte) te vizualnu percepciju (prepoznavanje lica i emocija). 2. Auditivni sustav Zadaća auditivnog sustava je pretvorba zvučnih podražaja u osjetnu percepciju. On nam omogućuje svjesno i nesvjesno slušanje, pridonosi orijentaciji u prostoru, neophodan je za razvoj govora te pomaže pri razvoju koncentracije.Spori i ritmični zvukovi na nas djeluju umirujuće, dok nagli i glasni zvukovi djeluju stimulirajuće. 3. Olfaktorni sustav Receptori koji su smješteni u nazalnim strukturama omogućuju nam da razlikujemo različite mirise. Pojedine mirise često vezujemo uz određene događaje te oni nerijetko izazivaju snažne emocije (primjerice miris Božićnih kolača izaziva pozitivne emocije).Slatki mirisi (npr. vanilija) djeluju umirujuće, dok miris peperminta ili citrusa djeluje stimulirajuće. Međutim, važno je naglasiti da različiti mirisi mogu različito djelovati na čovjeka/dijete. 4. Gustativni sustav Receptori na jeziku omogućuju nam da razlikujemo različite okuse (slatko, slano, gorko, kiselo i ljuto). Ali isto tako, omogućuju nam da razlikujemo teksture (meko, tvrdo, hrapavo, glatko, ljepljivo i sl.)Topla i slatka hrana umiruje, dok hrskava, hladna i kisela hrana djeluje stimulirajuće.Također, aktivnosti poput puhanja mjehurića, sisanja slamke (tetrapak sa sokom) i žvakanja djeluju umirujuće. 5. Taktilni sustav Receptori u koži šalju mozgu informacije o dodiru, boli, pritisku i temperaturi. U ustima i na šakama imamo najviše taktilnih receptora. Taktilni sustav djeluje kao naš obrambeni sustav (znamo da je nešto vruće ili oštro pa nećemo dirati), te pomaže u orijentaciji (znamo gdje nas je nešto dotaknulo te kakva je vrsta dodira bila).Snažan i dubok pritisak te topao i nježan dodir djeluju umirujuće, dok blag, hladan i grub dodir djeluju stimulirajuće. 6. Proprioceptivni sustav Receptori u našim zglobovima, mišićima i tetivama percipiraju različita skraćenja kao i istezanja u tijelu. Daju nam informacije o kretanjima zglobova kao i tijela, informacije o opsegu, snazi i trajanju pokreta te informacije o tonusu mišića kao i o položaju dijelova tijela u prostoru. Proprioceptivni sustav zajedno s vestibularnim sustavom upravlja mišićnim tonusom, kontrolira držanje tijela te nam pomaže u stvaranju predodžbe o vlastitom tijelu u prostoru. On nam omogućuje da izvodimo pokrete bez da gledamo u dio tijela koji pokrećemo. 7. Vestibularni sustav Sastavljen je od struktura smještenih u unutarnjem uhu. Daje nam informacije o položaju i kretanju u prostoru. Vestibularni sustav usko je povezan s proprioceptivnim i taktilnim sustavom te je ključan kako bi uspješno koristili vlastito tijelo. Odgovoran je za orijentaciju u prostoru, održavanje ravnoteže, kontrolu mišićnog tonusa te stabilizaciju očiju za vrijeme pokreta glavom.Linearni pokreti (naprijed – nazad) djeluju umirujuće, dok kružni pokreti djeluju stimulirajuće. Važnost pravovremenog rada Kada svi sustavi funkcioniraju uravnoteženo, senzomotorički razvoj odvija se po planu. Drugom riječima, pokreti su tečni, učenje je lako a ponašanje i emocije su pozitivne. Međutim, neravnoteža ili zaostajanje za razvojem u bilo kojem segmentu/sustavu, dovest će do neravnoteže u ostalim sustavima te do nezadovoljstva i negativnih emocija kao i nepoželjnih oblika ponašanja. Budući da se kognitivno i socijalno funkcioniranje zasniva na senzomotoričkoj obradi, dijete koje ima dobru senzomotoričku obradu lakše će usvajati i usavršavati više kognitivne vještine te socijalne vještine. Stoga je potrebno dijete izlagati što većem broju podražaja kako bi mu pružili veće šanse za učenje te pospješili njegov senzomotorički razvoj. Naravno, potrebno je pratiti i stanje u kojem se dijete nalazi pa ako je primjerice uzrujano, pružit ćete mu podražaje koji su umirujući (boravak na ljuljački ili u hrpi jastuka, duboki pritisak na ekstremitete, smanjit ćete intenzitet svjetla, pustiti laganu glazbu i sl.). Kako to mi radimo? Iako smo u Možeš ti to specijalizirani za motorički razvoje djece, aktivnosti koje provodimo usmjerene su ne samo na motorički nego i na senzomotorički razvoj djece. Jedan termin našeg programa sastoji se od:1. zagrijavanja (grupne igre lovice ili skrivača, pjesmice s pokretom i sl.),2. glavnog dijela koji uključuje vestibularnu stimulaciju (zadaci poput skakanja i kretanja na pilates ili kikiriki lopti, kotrljanja po strunjači, preskakanja prepreka i oponašanja životinjskih kretnji), propriocepciju (prenošenje različitih rekvizita i guranje pilates lopte), rad na ravnoteži (stajanje na balans ploči, kretanje po balans jastucima, hodanje po različitim gredama) i rad na koordinaciji oko – ruka (bacanje i hvatanje lopte, gađanje koša ili gola i sl.),3. završnog dijela koji podrazumijeva rad na finoj motorici (taktilne ploče, crtanje, rad s plastelinom te edukacijsko rehabilitacijske aktivnosti poput otvaranja i zatvaranja boce, vezanje vezica, provlačenja užeta kroz rupe i sl.) te opuštajuće aktivnosti (aktivnosti s pjesmicama, igre s didaktičkim igračkama, različita istezanja i sl.).
Biotička motorička znanja
Biotička motorička znanja su prirodni oblici kretanja koji nam omogućuju uspješno savladavanje prostora, prepreka i otpora te manipulaciju predmetima. Dobro usvojena biotička motorička znanja ne samo da omogućavaju uspješno obavljanje svakodnevnih životnih zadataka…
Pedagoške kompetencije
Pedagoške kompetencije su sve one kvalitete koje nam omogućuju uspješno i kvalitetno poučavanje. Od cijelog niza kompetencija koje imamo kao stručnjaci, upravo su pedagoške kompetencije najvažnije. Uvažavanje, slušanje, razumijevanje i prilagodba od ključne…
Individualna kineziterapija
Pod pojmom individualna kineziterapija smatramo organiziran i kontroliran program vježbanja. Program je maksimalno prilagođen mogućnostima i potrebama svakog pojedinog djeteta. Ciljevi individualne kineziterapije razlikuju se od djeteta do djeteta. No, svi su usmjereni…
Možeš ti to , obrt za poduku
MBO:97911925
Vl. Lorena Draženović,
mail: lorena@mozes-ti-to.com
mob: 00385 99 442 9823