Jeste li se ikada zapitali na koji način doživljavamo svijet oko sebe? Ako niste, svejedno ćemo vam objasniti. ?
Dakle, svijet doživljavamo kroz naših sedam osjetila, odnosno sedam sustava koji nam omogućuju skladno funkcioniranje. Prvih sedam godina života izuzetno je važno za senzomotorički razvoj. Sada ćemo objasniti i zašto.
1. Vizualni sustav
Vizualni sustav izvor je informacija o kretanju. On je također važan za motoričko planiranje kao i anticipaciju (predviđanje budućih događaja). Usko je povezan s vestibularnim sustavom a uvelike nam pomaže pri održavanju ravnoteže.
Prirodno svjetlo i pastelne boje djeluju umirujuće na nas, dok jaka svjetlost i uljne boje djeluju stimulirajuće.
Vizualni sustav nam omogućuje: oštrinu (fokusiranje očiju), okulomotoriku (praćenje objekta u pokretu), koordinaciju oko – ruka (hvatanje lopte) te vizualnu percepciju (prepoznavanje lica i emocija).
2. Auditivni sustav
Zadaća auditivnog sustava je pretvorba zvučnih podražaja u osjetnu percepciju. On nam omogućuje svjesno i nesvjesno slušanje, pridonosi orijentaciji u prostoru, neophodan je za razvoj govora te pomaže pri razvoju koncentracije.
Spori i ritmični zvukovi na nas djeluju umirujuće, dok nagli i glasni zvukovi djeluju stimulirajuće.
3. Olfaktorni sustav
Receptori koji su smješteni u nazalnim strukturama omogućuju nam da razlikujemo različite mirise. Pojedine mirise često vezujemo uz određene događaje te oni nerijetko izazivaju snažne emocije (primjerice miris Božićnih kolača izaziva pozitivne emocije).
Slatki mirisi (npr. vanilija) djeluju umirujuće, dok miris peperminta ili citrusa djeluje stimulirajuće. Međutim, važno je naglasiti da različiti mirisi mogu različito djelovati na čovjeka/dijete.
4. Gustativni sustav
Receptori na jeziku omogućuju nam da razlikujemo različite okuse (slatko, slano, gorko, kiselo i ljuto). Ali isto tako, omogućuju nam da razlikujemo teksture (meko, tvrdo, hrapavo, glatko, ljepljivo i sl.)
Topla i slatka hrana umiruje, dok hrskava, hladna i kisela hrana djeluje stimulirajuće.
Također, aktivnosti poput puhanja mjehurića, sisanja slamke (tetrapak sa sokom) i žvakanja djeluju umirujuće.
5. Taktilni sustav
Receptori u koži šalju mozgu informacije o dodiru, boli, pritisku i temperaturi. U ustima i na šakama imamo najviše taktilnih receptora. Taktilni sustav djeluje kao naš obrambeni sustav (znamo da je nešto vruće ili oštro pa nećemo dirati), te pomaže u orijentaciji (znamo gdje nas je nešto dotaknulo te kakva je vrsta dodira bila).
Snažan i dubok pritisak te topao i nježan dodir djeluju umirujuće, dok blag, hladan i grub dodir djeluju stimulirajuće.
6. Proprioceptivni sustav
Receptori u našim zglobovima, mišićima i tetivama percipiraju različita skraćenja kao i istezanja u tijelu. Daju nam informacije o kretanjima zglobova kao i tijela, informacije o opsegu, snazi i trajanju pokreta te informacije o tonusu mišića kao i o položaju dijelova tijela u prostoru. Proprioceptivni sustav zajedno s vestibularnim sustavom upravlja mišićnim tonusom, kontrolira držanje tijela te nam pomaže u stvaranju predodžbe o vlastitom tijelu u prostoru. On nam omogućuje da izvodimo pokrete bez da gledamo u dio tijela koji pokrećemo.
7. Vestibularni sustav
Sastavljen je od struktura smještenih u unutarnjem uhu. Daje nam informacije o položaju i kretanju u prostoru. Vestibularni sustav usko je povezan s proprioceptivnim i taktilnim sustavom te je ključan kako bi uspješno koristili vlastito tijelo. Odgovoran je za orijentaciju u prostoru, održavanje ravnoteže, kontrolu mišićnog tonusa te stabilizaciju očiju za vrijeme pokreta glavom.
Linearni pokreti (naprijed – nazad) djeluju umirujuće, dok kružni pokreti djeluju stimulirajuće.
Važnost pravovremenog rada
Kada svi sustavi funkcioniraju uravnoteženo, senzomotorički razvoj odvija se po planu. Drugom riječima, pokreti su tečni, učenje je lako a ponašanje i emocije su pozitivne. Međutim, neravnoteža ili zaostajanje za razvojem u bilo kojem segmentu/sustavu, dovest će do neravnoteže u ostalim sustavima te do nezadovoljstva i negativnih emocija kao i nepoželjnih oblika ponašanja. Budući da se kognitivno i socijalno funkcioniranje zasniva na senzomotoričkoj obradi, dijete koje ima dobru senzomotoričku obradu lakše će usvajati i usavršavati više kognitivne vještine te socijalne vještine. Stoga je potrebno dijete izlagati što većem broju podražaja kako bi mu pružili veće šanse za učenje te pospješili njegov senzomotorički razvoj. Naravno, potrebno je pratiti i stanje u kojem se dijete nalazi pa ako je primjerice uzrujano, pružit ćete mu podražaje koji su umirujući (boravak na ljuljački ili u hrpi jastuka, duboki pritisak na ekstremitete, smanjit ćete intenzitet svjetla, pustiti laganu glazbu i sl.).
Kako to mi radimo?
Iako smo u Možeš ti to specijalizirani za motorički razvoje djece, aktivnosti koje provodimo usmjerene su ne samo na motorički nego i na senzomotorički razvoj djece. Jedan termin našeg programa sastoji se od:
1. zagrijavanja (grupne igre lovice ili skrivača, pjesmice s pokretom i sl.),
2. glavnog dijela koji uključuje vestibularnu stimulaciju (zadaci poput skakanja i kretanja na pilates ili kikiriki lopti, kotrljanja po strunjači, preskakanja prepreka i oponašanja životinjskih kretnji), propriocepciju (prenošenje različitih rekvizita i guranje pilates lopte), rad na ravnoteži (stajanje na balans ploči, kretanje po balans jastucima, hodanje po različitim gredama) i rad na koordinaciji oko – ruka (bacanje i hvatanje lopte, gađanje koša ili gola i sl.),
3. završnog dijela koji podrazumijeva rad na finoj motorici (taktilne ploče, crtanje, rad s plastelinom te edukacijsko rehabilitacijske aktivnosti poput otvaranja i zatvaranja boce, vezanje vezica, provlačenja užeta kroz rupe i sl.) te opuštajuće aktivnosti (aktivnosti s pjesmicama, igre s didaktičkim igračkama, različita istezanja i sl.).
